Tapuni fa'asalalauga

O le tolu o Steve Jobs, Steve Wozniak ma Ronald Gerald Wayne na faavaeina Apple Inc. ia Aperila 1, 1976. E leai se tasi na iloa ua amata ona tupu se fouvalega maaleale na suia ai le lalolagi atoa. I lena tausaga, na faʻapipiʻi ai le komepiuta patino muamua i le faletaavale.

Le tama na manaʻo i se komepiuta e suia le lalolagi

Ua faaigoa o ia O le Woz, Mataitu Matagofie o Woz, iWoz, o le isi Steve po o le faiʻai o Apple. Stephen Gary "Woz" Wozniak na fanau i le aso 11 o Aokuso, 1950 i San Jose, Kalefonia. Sa auai o ia i mea tau eletise talu mai lona talavou. Na lagolagoina e Tama Jerry lona atalii su'esu'e i mea e fiafia i ai ma amatalia o ia i mea lilo o le tetee, diodes ma isi vaega faaeletonika. I le sefulutasi o ona tausaga, na faitau ai Steve Wozniak e uiga i le komepiuta ENIAC ma manaʻo ai. I le taimi lava e tasi, na te faia lana uluai leitio amateur ma e oʻo lava i le mauaina o se laisene faʻasalalauga. Na ia fausia se calculator transistor i le sefulutolu o ona tausaga ma maua ai le taui muamua i le sosaiete eletise aoga maualuga (lea na avea ai o ia ma peresitene). I le tausaga lava lea, na ia fausia ai lana komepiuta muamua. Sa mafai ona taalo siaki i luga.

Ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga, sa lesitala Woz i le Iunivesite o Colorado, ae na vave ona tuli ese. Na amata ona ia fausia se komepiuta i le faletaavale ma lana uo o Bill Fernandez. Na ia taʻua o le Cream Soda Computer ma sa tusia le polokalame i luga o se pepa tuʻi. E mafai e lenei komepiuta ona suia le talafaasolopito. Vagana, ioe, na pupuu ma mu i le taimi o se folasaga mo se tusitala i le lotoifale.

E tusa ai ma se tasi lomiga, na feiloai Wozniak ma Jobs Fernandez i le 1970. O le isi tala faʻasolopito o loʻo taʻu mai ai se galuega faʻatasi i le taumafanafana i le kamupani Hewlett-Packard. Sa galue Wozniak iinei i luga o se fa'afanua autu.

Pusa lanumoana

O le pisinisi muamua a Wozniak ma Jobs na amataina e le tusiga Le Secret of the Little Blue Box. O le mekasini o le Esquire na lolomiina ia Oketopa 1971. Sa tatau ona avea ma tala fatu, ae o le mea moni lava e sili atu i se tusi faʻailoga. Sa pisi o ia e ala i le phreaking – hacking i faiga telefoni ma faia telefoni telefoni. Na iloa e John Draper e faapea, e ala i le faaili o loo tumu i fasipepa a tamaiti, e mafai ona e faataʻitaʻi i le leo e faailoa mai ai le paʻu o se tupe siliva i le telefoni. Faʻafetai i lenei mea, na mafai ai ona valaʻau le lalolagi atoa mo le leai o se totogi. O lenei "su'esu'ega" na fa'afiafiaina Wozniak, ma na la faia ma Draper a la'ua lava fa'atupu leo. Na iloa e le au suʻesuʻe o loʻo latou gaoioi i le pito o le tulafono. Na latou faʻapipiʻiina pusa ma se elemene saogalemu - o se ki ma se maneta. I le tulaga o le faoa faamalosi, ua aveese le maneta ma ua faaletonu le leo. Na fai atu Wozniak i ana tagata faatau e faafoliga o se pusa musika. O le taimi lea na fa'aalia ai e Jobs lona tomai fa'apisinisi. Na ia fa'atau atu i le fale moe i Berkeley Pusa lanumoana mo le $150.





I se tasi taimi, na faaaogā ai e Wozniak se pusa Blue e valaau ai le Vatikana. Na ia faailoa atu o ia lava Henry Kissinger ma talosagaina se faatalanoaga ma le Pope, o le sa moe i lena taimi.



Mai le calculator i le apu

Na maua e Woz se galuega i Hewlett-Packard. I tausaga 1973-1976, na ia faia ai le uluai calculators taga HP 35 ma HP 65. I le ogatotonu o le 70s, na ia auai i fonotaga faalemasina a tagata e fiafia i komepiuta i le lauiloa Homebrew Computers Club. O le tagata fa'alilolilo ma le lauulu e vave ona atiina ae se talaaga o se tagata poto faapitoa e mafai ona foia soʻo se faʻafitauli. E i ai sana taleni lua: na te pulea uma le mamanu o meafaigaluega ma polokalama faakomepiuta.

O lo'o galue Jobs mo Atari talu mai le 1974 o se fa'ailoga ta'aloga. Na te faia Woz o se ofo o se luitau tele foi. Ua folafola atu e Atari se taui e $750 ma se ponesi e $100 mo IC uma e teu i luga o le laupapa. E fa aso e le'i moe Wozniak. E mafai ona fa'aitiitia le aofa'i o ta'amilosaga i le limasefulu fasipepa (i se fa'asefululua matua'i ofoofogia). O le mamanu sa laititi ae lavelave. Ose fa'afitauli mo Atari le fa'atosinaina o nei laupapa. O lea ua toe feeseesea'i ai talatu'u. E tusa ai ma le lomiga muamua, ua le mafai e Atari ona maua le konekarate ma na maua e Woz le $750. O le lomiga lona lua fai mai e maua e Jobs le taui o le $5000, ae na o le totogi o Wozniak le afa folafolaina - $375.

I lena taimi, e leai se komepiuta a Wozniak, o lea na te faʻatau ai le taimi i luga o masini komepiuta ile Call Computer. O loʻo faʻatautaia e Alex Kamradt. O komepiuta na feso'ota'i ma le fa'aogaina o le lipine pepa tu'i, o le gaosiga na maua mai i le masini lomitusi vevela Texas Instruments Silent 700. Ae sa le'i faigofie. Na va'aia e Woz se komipiuta komepiuta i le Popular Electronics magazine, na fa'aosofia ma faia lana lava. Na fa'aalia na'o mata'itusi tetele, fasefulu mataitusi i le laina, ma le luasefulufa laina. Na vaʻaia e Kamradt le gafatia i nei faʻailoga vitio, na tofia Wozniak e mamanuina le masini. Mulimuli ane sa ia faatauina atu ni nai vaega e ala i lana kamupani.

O le faatupulaia o le lauiloa o masini komepiuta fou, e pei o le Altair 8800 ma le IMSAI, na musuia ai Wozniak. Na ia mafaufau e fausia se microprocessor i totonu o le nofoaga, ae o le faafitauli o le tau. O le Intel 179 tau $8080 ma le Motorola 170 (lea na ia fiafia i ai) tau $6800. Ae ui i lea, o le gaosiga na sili atu nai lo le gafatia tau tupe a le talavou fiafia, o lea na ia galue ai i penitala ma pepa.



Na o'o mai le fa'alavelave i le 1975. Na amata fa'atau atu e le MOS Technology le 6502 microprocessor mo le $25. E talitutusa lava ma le Motorola 6800 processor e pei ona mamanuina e le au atinaʻe tutusa. Na vave tusia e Woz se lomiga fou o le BASIC mo le komipiuta komipiuta. I le faaiuga o le 1975, na ia faʻamaeʻaina le faʻataʻitaʻiga Apple I. O le faʻaaliga muamua o le Homebrew Computers Club. O Steve Jobs o lo'o mata'utia i le komepiuta a Wozniak. Ua malilie uma i laua e amata se kamupani e gaosia ma faatau atu komepiuta.

Ia Ianuari 1976, na ofo atu ai Hewlett-Packard e gaosia ma faatau atu le Apple I mo le $800, ae na teena. E le mana'o le kamupani e i ai i totonu o le vaega o maketi. E oo lava ia Atari, lea e galue ai Jobs, e le fiafia.

O Aperila 1, Steve Jobs, Steve Wozniak ma Ronald Gerald Wayne na maua Apple Inc. Ae ua tuua e Wayne le kamupani ina ua mavae aso e sefululua. Ia Aperila, Wozniak tuua Hewlett-Packard. Na te fa'atau atu lana calculator patino HP 65 ma Jobs lana tama'i pasi Volkswagen, ma latou tu'u fa'atasi se tupe amata e $1300.



Punaoa: www.forbes.com, wikipedia.org, ed-thelen.org a www.stevejobs.info
.