Tapuni fa'asalalauga

I aso nei, o le laser o se vaega masani oo tatou olaga ma tekinolosi o loʻo siomia ai i tatou i aso uma. O ona aʻa e toe foʻi mai i le amataga o le seneturi talu ai, ae o le laser o se masini na muamua pateni i le 1960, ma o le mea lea o le a tatou manatuaina i le tusiga o aso nei. I le vaega lona lua o le tala faasolopito o aso nei, o le a tatou talanoa e uiga i le Pentium I processor mai le kamupani Pentium.

Leisa Pateni (1960)

I le aso 22 o Mati, 1960, na tuʻuina atu ai Arthur Leonard Schawlow ma Charles Hard Townes le uluai pateni laser. O le pateni na aloa'ia a Bell Telephone Laboratories. O le upu Laser o se faapuupuuga mo le faaupuga Fa'ateleina Malamalama e ala i le fa'aosoina o le fa'avevela. E ui lava o le mataupu faavae o le laser ua uma ona faamatalaina i le afa muamua o le seneturi talu ai e Albert Einstein lava ia, o le uluai leisa galue moni na fausia e le au atamamai ua taʻua i luga na o le 1960. Fa tausaga mulimuli ane, o Charles Townes o se tasi o le tolu. Saienitisi na mauaina le Nobel Prize mo suʻesuʻega faʻavae i le fanua o quantum electronics, lea na taʻitaʻia ai le fausiaina o oscillators ma amplifiers e faʻavae i luga o le mataupu faavae o le maser (faʻaaogaina microwave nai lo le malamalama) ma lasers.

Ua sau le Pentium (1993)

I le aso 22 o Mati, 1993, na faʻasalalau ai e Intel ua amata ona tufatufa atu lona Pentium microprocessor fou. O le uluai gaosiga mai Intel ma lenei faʻailoga, lea na faʻamoemoe muamua e faʻaalia ai le lima o augatupulaga o Intel processors, ae mulimuli ane avea ma se faʻailoga ma lana lava faʻailoga. Ole taimi ole uati ole Pentium muamua ole 60-233MHz, ile fa tausaga mulimuli ane na faʻaalia ai e Intel lona Pentium II processor. O le faagasologa mulimuli o le Pentium series o le Pentium 2000 ia Novema 4, sosoo ai ma le Intel Pentium D.

.